POREKLO VITEZOVA
REDA ZMAJA
Prvi originalni srpski red Crvenog zmaja je osnovao Car Stefan Dušan.
Činili su ga ne samo vitezovi iz Srbije, već sa čitavog Balkana, pa odatle i reč “crveni” u nazivu reda jer vitezovi nisu bili samo braća po maču, već i po krvi njihovih predaka, a reč zmaj po psima Silvanima ili Zmajevima, koji su bili pratioci starih srpskih vitezova i koji su po staroj slovenskoj legendi predati čoveku od Boga, da ga vode od tame ka svetlosti.
Red Zmaja je osnovan po ugledu na Red Svetog Đorđa.
Tajni Viteški Red Zmaja Svetog Đorđa osnovao je srpski vitez Miloš Obilić 1318. godine. Na njegovom štitu bilo je predstavljeno sunce sa 12 krakova, zbog toga što je viteški red zajedno sa Milošem činilo 12 vitezova.
Kao znak raspoznavanja ovi su vitezovi nosili znak ZMAJA na kacigi.
Pripadnici viteškog Reda Zmaja Svetog Đorđa bili su:
Miloš Obilić,
Toplica Milan,
Kosančić Ivan,
Vuk Branković,
Knez Lazar,
Tarzarevići,
Crnojevići,
Dinjčići, Frankopanovići,
Kačići, Klešići,
Pikiolominovići.
Kralj Ugarske i potonji Car Svetog Rimskog carstva Žigmund Luksemburški je reosnovao 1408. godine Red Zmaja (lat. Societatis draconistratum).
Prvobitni red imao je 24 člana iz reda plemstva među kojima su se isticali sledeći velikaši:
Žigmund Luksemburški, kralj Ugarske i car Svetog rimskog carstva,
Stefan Lazarević despot Srbije,
Alfonso V, kralj Napulja,
Vladislav, kralj Poljske,
Austrijski vojvoda Ernest,
Kristofer III, vojvoda Bavarije i kralj Danske,
Tomas Maubrej, vojvoda od Norfolka,
Vlad Cepeš, vojvoda Vlaške.
Red zmaja je svoj simbol usvojio 1408. godine i predstavljao je sliku zmaja čiji je rep obmotan oko vrata. Na leđima od vrata do kraja repa, crveni krst Svetog Đorđa se nalazio na srebrnoj pozadini.
Neki pripadnici reda po širenju reda zmaja su prikazivali zmaja koji je svezan krstom koji mu je bio prebačen preko leđa, drugi krst oko koga je obmotan zmaj uz natpis:
«O quam misericors est Deus» «Justus et paciens»
» Oh kako je Bog milostiv» » Pravedan i milosrdan.»
Drugi amblemi koje je red imao bili su ogrlica i pečat, svaki uz prigodnu varijaciju motiva zmaja.
Činili su ga ne samo vitezovi iz Srbije, već sa čitavog Balkana, pa odatle i reč “crveni” u nazivu reda jer vitezovi nisu bili samo braća po maču, već i po krvi njihovih predaka, a reč zmaj po psima Silvanima ili Zmajevima, koji su bili pratioci starih srpskih vitezova i koji su po staroj slovenskoj legendi predati čoveku od Boga, da ga vode od tame ka svetlosti.
Red Zmaja je osnovan po ugledu na Red Svetog Đorđa.
Tajni Viteški Red Zmaja Svetog Đorđa osnovao je srpski vitez Miloš Obilić 1318. godine. Na njegovom štitu bilo je predstavljeno sunce sa 12 krakova, zbog toga što je viteški red zajedno sa Milošem činilo 12 vitezova.
Kao znak raspoznavanja ovi su vitezovi nosili znak ZMAJA na kacigi.
Pripadnici viteškog Reda Zmaja Svetog Đorđa bili su:
Miloš Obilić,
Toplica Milan,
Kosančić Ivan,
Vuk Branković,
Knez Lazar,
Tarzarevići,
Crnojevići,
Dinjčići, Frankopanovići,
Kačići, Klešići,
Pikiolominovići.
Kralj Ugarske i potonji Car Svetog Rimskog carstva Žigmund Luksemburški je reosnovao 1408. godine Red Zmaja (lat. Societatis draconistratum).
Prvobitni red imao je 24 člana iz reda plemstva među kojima su se isticali sledeći velikaši:
Žigmund Luksemburški, kralj Ugarske i car Svetog rimskog carstva,
Stefan Lazarević despot Srbije,
Alfonso V, kralj Napulja,
Vladislav, kralj Poljske,
Austrijski vojvoda Ernest,
Kristofer III, vojvoda Bavarije i kralj Danske,
Tomas Maubrej, vojvoda od Norfolka,
Vlad Cepeš, vojvoda Vlaške.
Red zmaja je svoj simbol usvojio 1408. godine i predstavljao je sliku zmaja čiji je rep obmotan oko vrata. Na leđima od vrata do kraja repa, crveni krst Svetog Đorđa se nalazio na srebrnoj pozadini.
Neki pripadnici reda po širenju reda zmaja su prikazivali zmaja koji je svezan krstom koji mu je bio prebačen preko leđa, drugi krst oko koga je obmotan zmaj uz natpis:
«O quam misericors est Deus» «Justus et paciens»
» Oh kako je Bog milostiv» » Pravedan i milosrdan.»
Drugi amblemi koje je red imao bili su ogrlica i pečat, svaki uz prigodnu varijaciju motiva zmaja.